Bit će prezentirana široj publici od 17.10. do 31.10.2024. u Gazi Husrev-begovom hanikahu.
Muzej Sarajeva nastavlja sa programima obilježavanja 75. godina svoga djelovanja na istraživanju, čuvanju, zaštiti i prezentaciji kulturno-historijskog naslijeđa prijestolnice države Bosne i Hercegovine.
Po prvi put u svojoj historiji, Muzej Sarajeva, izvan svoga matičnog prostora, reprezentira bogatstvo iz svojih zbirki koje je čuvano u muzejskom fundusu i nije nikada izlagano u ovakvom obimu na jedan cjelovit, vantematski i koherentan način.
Muzej Sarajeva je jedini put na tematsko-ekspozicioni način izložio hronološki i po historijskim epohama najatraktivnije predmete iz svojih zbirki prije 35 godina, u galerijskom prostoru tadašnjeg Muzeja grada Sarajeva, koji se nalazio na mjesto današnjeg Fakulteta islamskih nauka.
Kao čuvari i baštinici bogate riznice materijalnog i duhovnog blaga i znanja Sarajeva najavljujemo u sklopu obilježavanja ovog značajnog jubileja, ekskluzivnu muzejsku retrospektivnu izložbu “Naša baština” koja će biti prezentirana široj publici od 17.10. do 31.10.2024. u Gazi Husrev-begovom hanikahu.
Muzej Sarajeva će predstaviti 140 eksponata i 100 fotografija od kojih posebno ističemo sjajna umjetnička djela vrhunskih bh. slikara te iznimno vrijedne i značajne artefakte etnološkog, arheološkog, antropološkog i povijesnoga disciplinarnog polja.
Kompleksnost u izlaganju eksponata utoliko je veća, pošto je fundus od 15 sistematiziranih zbirki trebalo sintetizirati u jednu cjelinu poštujući zakonitosti muzeologije i specifičnost galerijskog prostora Gazi Husrev-begovog hanikaha, koji graditeljski nosi miris prošlih vremena, i svojom mozaičnošću otvara mjesta za inovativna rješenja.
„Htjeli smo da ovom izložbom samo razmaknemo zarčiće na prozorima i nalaktimo se iznad mušebaka tek toliko da se čuju ezani i crkvena zvona kad u milozvučju istoga momentuma kreiraju kosmičko suglasje; da pogledamo u naninu seharu – riznicu ruha i tajni, da se nađemo ispred mađioničara čija nas obmanjivanja uveseljavaju i da u pozorištu sjenki prepoznamo neke današnje “Karađoze i Hadživate”… Htjeli smo i to da nas kroz ovo vremeplovno putovanje vode vrijedne ruke naših majki vezilja po čijim smo istkanim ćilimima i sami letjeli oponašajući likove iz bajki, da se zamislimo u vrijeme Sarajeva bez Vijećnice, Katedrale, Mome i Uzeira, Holiday Inna, Pošte, Aškenaske sinagoge, Evangelističke crkve, bez zidova koji reguliraju tok Miljacke i drugih građevina, i da na tom putovanju ne zaboravimo sve ono što nas čini građanima ovog čudesnog grada kojemu nema ravna na cijelome dunjaluku. I zbog toga smo odabrali da naši eksponati pričaju priče o onima koji su ih koristili, kupovali i prodavali, davali i ostavljali u nasljedstvo ili uvakufljavali, ne sluteći da će nekad oni postati muzejsko blago – ključ naših postavki i svjetlo naših depoa.“ ( iz kataloga, autorica I. Kučuk-Sorguč).
Autori su kustosi Muzeja Sarajeva: Mirsad Avdić, Hamdija Dizdar, Žanka Dodig, Goran Grebo, Indira kučuk-Sorguč, Amra Madžarević, Adnan Muftarević, Igor Radovanović, Moamer Šehović i Edin Veletovac.
Saradnica na dokumentaciji je Dženana Kurtović, dok je tekstilna prepartorica Aida Kereš, a konzervator Murat Kurtović.
Dizajner idejnog rješenja izložbe, plakata i loga je naš istaknuti grafički dizajner i art fotograf Velija Hasanbegović.
Partneri su: Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Federalno ministarstvo kulture i sporta, BH Telecom, Gazi Husrev-begova medresa, Islamska zajednica u BiH, Historijski arhiv Sarajeva, Hayat TV, RSG i Aria Mall.
Izvor: hayat.ba
