Materino srce
Bio jednom jedan, pa se skroz u jednu zaljubio.
– Bi l’ pošla za me?
– Bih, ali da mi materino srce na dlanu doneseš.
Ode momak kući, živo srce materi iz njedara iščupa, pa poteci djevojci.
Uto se spotače i pade, a majčino srce prošaputa:
– Jesi li se udario, sine?
Izvor: Ibrišimović, Nedžad. Kuća bez vrata i druge priče, poezija. Sarajevo: Svjetlost, 2005.
