Autor Suad K Zoranić
,,U doba kada je odanost svom porijeklu i identitetu ključna za očuvanje kulturnog i historijskog nasljeđa, neki Bošnjaci u Crnoj Gori biraju put sramote i kukavičluka. Izdajući vlastitu krv, oni se bez stida pokušavaju redefinisati kao Crnogorci muslimanske vjere ili se čak pišu kao Muslimani s velikim “M”, nastojeći time pobjeći od svog stvarnog identiteta. Ova sramotna izdaja sopstvene prošlosti i tradicije nije ništa drugo do pljuvanje po grobovima predaka koji su krvlju platili očuvanje bošnjačkog imena.“
Kolašin, Bijelo Polje — Šećo Kolić, rođen 1867. godine u Kolašinu, bio je poznati epski pjevač koji je svojim djelom ostavio neizbrisiv trag u bošnjačkoj narodnoj epici. Njegova priča, iako vođena prije gotovo jednog vijeka, i dalje predstavlja prvorazredni dokaz svijesti Bošnjaka o njihovom narodnom imenu i identitetu. Za nastavak čitanja teksta obavezno poslušajte kratku izjavu Šeća Kolića. Prije nego što nastavite sa čitanjem, obavezno poslušajte kratku izjavu Šeća Kolića.
Razgovor sa Šećom Kolićem vođen je 1935. godine i na najbolji način dokazuje kako je običan narod bio svjestan svog imena. Ovo je prvorazredni dokaz svijesti Bošnjaka o svom narodnom imenu, iako neki danas pokušavaju to problematizirati. Šećo Kolić je rođen 1867. godine i bio je epski pjevač.
Razgovor sa Šećom Kolićem, vođen 1935. godine, svjedoči o tome kako je običan narod bio svjestan svog imena i identiteta, uprkos svim poteškoćama i izazovima s kojima su se suočavali. Kolić, koji je zbog političkih prilika bio protjeran iz Kolašina, naselio se u Bijelo Polje gdje je nastavio njegovanje bošnjačke epske tradicije.
Ovaj razgovor je jedan od mnogih u zbirci Milmana Parryja i Alberta B. Lorda, koji su svojim radom dali nemjerljiv doprinos proučavanju bošnjačke epike. Kroz razgovor sa Šećom Kolićem, istraživači su došli do dragocjenih saznanja o narodnom identitetu Bošnjaka, koji su, uprkos teškim uslovima, jasno pokazali svijest o svom imenu i kulturnom nasljeđu.
Svijest o Bošnjačkom identitetu: Svjedočanstvo Šeće Kolića iz 1935. godine
Iako se danas nastoji problematizirati svijest Bošnjaka o njihovom narodnom imenu, razgovor iz 1935. godine sa Šećom Kolićem ostaje neosporan dokaz koji jasno potvrđuje tu svijest. Ovo svjedočanstvo je od izuzetnog značaja jer pokazuje da su Bošnjaci bili itekako svjesni svog identiteta i da su ga aktivno čuvali i njegovali.
Šećo Kolić, sa svojim čvrstim stavom i nepokolebljivom lojalnošću prema bošnjačkom identitetu, stavlja u oštar kontrast one koji su se odmetnuli od svog porijekla. Njegova beskompromisna predanost bošnjaštvu ne ostavlja prostora za izgovore onima koji se stide svog nasljeđa. Takvi ljudi, koji su prodali svoju čast i dostojanstvo za lažni osjećaj pripadnosti nečemu što nisu, ne samo da sramote sami sebe, već blate cijelu generaciju koja je stoljećima branila i očuvala bošnjački identitet u najtežim vremenima.
Danas, kada se mnogi Bošnjaci u Crnoj Gori odriču svog identiteta, pokušavajući se redefinisati kao Crnogorci muslimani ili Muslimani sa velikim “M”, Šećo Kolić svojim riječima i djelima predstavlja stid za sve one koji su se odrekli svog porijekla. Njegova jasna i neupitna identifikacija sa bošnjačkim imenom i nasljeđem oštro osuđuje one koji su se stidjeli da se nazovu onim što jesu – Bošnjaci. Takvi pojedinci, koji su zaboravili žrtve i trud svojih predaka, time ne samo da nanose nepravdu svojoj historiji, već i ponižavaju sjećanje na sve one koji su kroz stoljeća branili i očuvali bošnjački identitet.
Nema opravdanja za one koji okreću leđa svom imenu i porijeklu. Njihova izdaja je izdaja svih Bošnjaka, i njihov pokušaj skrivanja iza tuđih imena ne može izbrisati sramotu koja ih prati. Ovakvi razgovori, poput onog sa Šećom Kolićem, zauvijek će biti gorki podsjetnik na sramotu onih koji su se odrekli vlastite historije. I neka im je na savjest – ako je uopšte imaju.
Cijeli razgovor sa Šećom Kolićem, koji je dio “Milman Parry Collection of Oral Literature” pri Harvard University, možete pogledati na YouTube kanalu ove prestižne institucije, ili na linkovima ispod našeg teksta. Ovaj audio zapis predstavlja neprocjenjiv dio bošnjačkog kulturnog nasljeđa i svjedoči o trajnoj svijesti Bošnjaka o svom narodnom imenu, čak i u vremenima kada su bili primorani napustiti svoje domove.
Nema opravdanja za zaborav onoga što jesmo, niti za pokušaj da se sakrijemo iza tuđih imena i identiteta.
Izvor: Sandžak Danas
